Specijalno izdanje elektronskog časopisa za digitalne tehnologije „European Digital Week 2021“ donosi zanimljive intervjue sa učesnicima konferencije „Evropska digitalna nedelja 2021“. U okviru ovog događaja, posvećenog digitalnoj transformaciji savremenog društva, održana je i „Međunarodna konferencija o digitalnim inovacijama u obrazovanju, kulturnom i naučnom nasleđu“, na kojoj smo svoj rad prezentovali koleginica Slađana Jović i ja. Prevod mog intervjua možete pročitati u nastavku, a ceo časopis preuzeti na linku na dnu teksta Poštovani gospodine Milanov, recite našim čitaocima nešto više o sebi i svom profesionalnom iskustvu? Ja sam profesor engleskog jezika iz grada Niša, Srbija. Predajem već 18 godina. Moje primarno polje interesovanja je obrazovna digitalna tehnologija i mogao bih da se nazovem tehnološkim zanesenjakom. Osim što sam nastavnik, ja takođe i obučavam nastavnike. Autor sam nekoliko akreditovanih programa stručnog usavršavanja za nastavnike koji promovišu upotrebu mobilnih aplikacija u obrazovanju, VR/AR tehnologije i druge vrste obrazovnih alata. Ja sam master-trener Britanskog Saveta u Srbiji u okviru regionalnog projekta „Škole za 21. vek“ i član sam nacionalnog tima trenera ZUOV-a u okviru nekoliko nacionalnih projekata. Bio sam prezenter ili govornik na nekoliko nacionalnih i međunarodnih obrazovnih skupova i konferencija. 2020. godine dobio sam nagradu „Najbolji edukator Srbije“. Kako biste opisali stanje u obrazovnom sektoru u 2021. godini? Ne znam da li termin koji mi pada na pamet zaista postoji (ako ne postoji, smisliću ga), ali bih rekao da sektor obrazovanja prolazi kroz „refleksivnu maglu“! Pandemija, socijalno i fizičko distanciranje i onlajn nastava predstavljaju maglu koja se još uvek nije razišla. Ta magla nas je naterala da usporimo. Sprečava nas da jasno vidimo put ispred nas, da planiramo svoju rutu i da se pravilno pripremimo. Istovremeno, ta magla je bila „refleksivna“, jer nam je jasnije pokazala mnoge probleme i slabosti sa kojima se sektor obrazovanja suočavao ili se još uvek suočava. Obrazovanje prolazi smo kroz stalnu reformu u poslednjih deceniju ili dve, radili smo na našim digitalnim kompetencijama, ali i na integraciji drugih osnovnih veština u nastavne planove i programe. Godine 2020. i 2021. testirale su samu osnovu obrazovnog sistema, njegovu fleksibilnost, efikasnost tih reformi. Novi izazovi su nas naterali da zastanemo i razmislimo o svojim odlukama, a ako budemo dovoljno mudri, znaćemo šta dalje da radimo kada planiramo i kratkoročne i dugoročne ciljeve. Kako da se, po vašem mišljenju, učenici aktivno uključe u nastavni proces? Da bi učenici bili aktivno uključeni, moraju da imaju izazov i motivaciju. Oni moraju da vide smisao, korist od uključenja u proces. Pre dvadeset godina, Prenski je rekao da su se naši učenici promenili i da studenti nisu oni ljudi za koje je naš obrazovni sistem dizajniran. Dvadeset godina kasnije ovo je istinitije nego ikad. Ako želimo da naši učenici budu uključeni, moramo da podstaknemo njihovu radoznalost, da ih osnažimo boljim iskustvom učenja, da ih naučimo kako da istražuju i razumeju svet oko sebe. Koji su to glavni izazovi u implementaciji proširene i virtuelne realnosti u nastavnom procesu? AR i VR se smatraju četvrtim talasom tehnoloških inovacija u svetu računarstva. Iako sam koncept uopšte nije nov, njegova praktična dostupnost i upotreba u obrazovnom sektoru jeste. Neki ljudi i dalje misle o tome kao o nečemu napravljenom za naučno-fantastične filmove, za kompijuterske igre, kao o nečem nedostupnom i skupom za nas i naše učionice. Takođe, to nije nešto fizičko što možete samo da unesete u učionicu. Umesto toga, morate usvojiti i razumeti koncept, a pošto je koncept nov, uvek postoji strah od nečeg novog, nepoznatog što nas može otrgnuti iz naše zone komfora. Mislim da su nastavnicima potrebne odgovarajuće informacije, više uputstava i smernica, treba im da vide više primera iz učionice, da vide praktičnu primenu za svoje predmete, dostupnu i besplatnu (ili barem jeftinu) tehnologiju koja se može pokazati korisnom za njih i njihove učenike. U jednoj knjizi sam pročitao jedno poređenje koje mi se mnogo dopalo: korišćenje imerzivne tehnologije u učionici je poput duge. Znamo da postoji neverovatna nagrada na kraju te duge, ali nismo sigurni gde je početak duge, kako započeti putovanje. Možete li da nam opišete najimpresivnije tehnološke inovacije koje je oblikovati budućnost obrazovanja? Većini novih tehnologija je potrebno neko vreme da uđu u obrazovni sektor, ako uopšte i uspeju. Još uvek se u velikoj meri oslanjamo na belu kredu i zelene table koje su korišćene i pre 200 godina (samo mi nemojte reći da imate belu tablu i fensi šareni marker)! Mi smo (delimično) usvojili računare i internet, ali se mučimo sa pametnim telefonima i mobilnim aplikacijama. Za mene je AR/VR tehnologija, ili da je nazovemo imerzivna tehnologija, najsavremenija tehnologija koja će se tek razvijati u godinama koje dolaze i naći će svoj put u mnogim industrijama. To polje je inovativno i dovoljno impresivno. Međutim, ne usuđujem se da kažem da će to oblikovati budućnost obrazovanja! Ne zato što nema potencijal da to uradi, već zato što moramo da želimo da iskoristimo taj ogroman potencijal. Tehnologija ne oblikuje naš sistem ili našu budućnost. Mi to radimo! Tehnologija ne bi trebalo da bude naš cilj, već alat koji nam može pomoći da ostvarimo svoje ciljeve! Ceo časopis možete preuzeti OVDE
0 Comments
Leave a Reply. |
AutorUkoliko nije drugačije navedeno, autor tekstova je Marjan Milanov. Za tekstove koji su preuzeti ili prevedeni, autor, odnosno izvor su navedeni na kraju teksta. Arhiva
January 2022
Kategorije |